Sveti Koloman Irski

redovnik, hodočasnik i mučenik

( + 1012.)

Spomendan 13. listopad


Sveti Koloman (Colomannus, Colman, Kálmán), irski redovnik, hodočasnik i mučenik kraljevskog roda, rodio se u X. stoljeću, a početkom XI. stoljeća uputio se na hodočašće u Svetu zemlju. U to vrijeme u srednjoj Europi odvijali su se ratni sukobi između Austrije, Moravske i Češke. Na putu kroz Austriju Koloman je zaustavljen zbog neobične odjeće i tuđinskog govora. Nije govorio njemački pa je bez sudskog postupka optužen kao češki špijun, a razjarena gomila mučila ga je i potom objesila na današnji dan, 13. listopada 1012, u austrijskom gradu Stockerau (kotar Korneuburg, Donja Austrija). Objesili su ga između dva zločinca. Njegovo tijelo ostalo je visjeti na bazginom grmlju bez ikakvih znakova raspadanja, nedirnuto od ptica i divljih zvijeri, a bazga je čudesno zazelenjela. Kad je neki čovjek odrezao komad mesa sa svečevog tijela, u želji da pomogne teško bolesnom sinu, iz tijela je potekla svježa krv. 

Nakon tri godine skinuli su Kolomanovo tijelo s grmlja, a po naredbi biskupa Megingauda svečano su ga pokopali u opatiji Melk. Na njegovom grobu dogodila su se mnoga čudesa. Dio njegovih relikvija prenesen je sredinom XI. stoljeća u Mađarsku, a mađarski kralj Géza I. dao je njegovo ime jednom od svojih sinova (mađarski kralj Kálmán). Kod opatije u Melku redovito vode na blagoslov konje i stoku, a svetom Kolomanu posvećeni su mnogi zdenci i vrela te crkve i kapele u Austriji, Bavarskoj, Švapskoj, Mađarskoj i Irskoj. Zazivaju ga kod uloga (gihta), kuge, glavobolje, nevremena, požara, najezde štakora i miševa, opasnosti od vješanja, a zaštitnik je Austrije, austrijskih gradova Stockeraua i Melka (Donja Austrija), obješenih ljudi, putnika, konja i rogate stoke.