Sveta Marija - Crna Gospa u Mariji Bistrici

HRVATSKO NACIONALNO MARIJANSKO SVETIŠTE

(1684.)

Kip Majke Božje Bistričke potječe iz 15. stoljeća i bio je ucrkvi na Vinskom Vrhu. Zbog opasnosti od Turaka, Gospin kip premješten je u župnu crkvu u Mariji Bistrici, a 1650. zazidan u jedan prozor. Nastojanjem zagrebačkog biskupa Martina Borkovića kip je pronađen 1684.. i stavljen na počasno mjesto. Od tada počinju brojna hodočašća.

Hrvatski je Sabor 1715. darovao glavni oltar na čast Bistričke Gospe, a Papa Benedikt XIV. je iste godine podijelio je oproste hodočasnicima koji se ispivijede i pričeste. Požar je 1880. oštetio čitavu crkvu osim glavnog oltara s kipom Majke Božje Bistričke koji je ostao posve neoštećen. Arhitekt Hermann Bolle obnovio je i proširio crkvu te izgradio cintor oko svetišta. Papa Pio XI. proglasio je crkvu Majke Božje Bistričke manjom bazilikom. Zagrebački nadbiskup dr.Antun Bauer okrunio je 1935. čudotvorni kip Marije i Malog Isusa zlatnim krunama i proglasio Mariju kraljicom Hrvata. Propovjednik je tada bio nadbiskup koadjutor koadjutor  Blaženi Alojtije Stepinac. Biskupska konferencija proglasila je 1971.. bistričko svetište Nacionalnim proštenjem čitavog hrvatskog naroda. Godine 1984. u Mariji Bistrici je održan Nacionalni euharistijski kongres.

Slike u cintoru naslikao je Ferdo Quiqerez, a obnovio ih akademski slikar Vladimir Pavlek Vladimir Pavlek  od 1982. do 1984. Blaženi Papa Ivan Pavao II proglasio je kardinala Alojzija Stepinca blaženim 3. Listopada 1998. u Mariji Bistrici, kada je svetište za tu prigodu posebno uređeno i dograđeno.

Kip Majke Božje Bistričke potječe iz 15. stoljeća i bio je ucrkvi na Vinskom Vrhu. Zbog opasnosti od Turaka, Gospin kip premješten je u župnu crkvu u Mariji Bistrici, a 1650. zazidan u jedan prozor. Nastojanjem zagrebačkog biskupa Martina Borkovića kip je pronađen 1684.. i stavljen na počasno mjesto. Od tada počinju brojna hodočašća.

Hrvatski je Sabor 1715. darovao glavni oltar na čast Bistričke Gospe, a Papa Benedikt XIV. je iste godine podijelio je oproste hodočasnicima koji se ispivijede i pričeste. Požar je 1880. oštetio čitavu crkvu osim glavnog oltara s kipom Majke Božje Bistričke koji je ostao posve neoštećen. Arhitekt Hermann Bolle obnovio je i proširio crkvu te izgradio cintor oko svetišta. Papa Pio XI. proglasio je crkvu Majke Božje Bistričke manjom bazilikom. Zagrebački nadbiskup dr.Antun Bauer okrunio je 1935. čudotvorni kip Marije i Malog Isusa zlatnim krunama i proglasio Mariju kraljicom Hrvata. Propovjednik je tada bio nadbiskup koadjutor koadjutor  Blaženi Alojtije Stepinac. Biskupska konferencija proglasila je 1971.. bistričko svetište Nacionalnim proštenjem čitavog hrvatskog naroda. Godine 1984. u Mariji Bistrici je održan Nacionalni euharistijski kongres.

Slike u cintoru naslikao je Ferdo Quiqerez, a obnovio ih akademski slikar Vladimir Pavlek Vladimir Pavlek  od 1982. do 1984. Blaženi Papa Ivan Pavao II proglasio je kardinala Alojzija Stepinca blaženim 3. Listopada 1998. u Mariji Bistrici, kada je svetište za tu prigodu posebno uređeno i dograđeno.