Sveta Marija - Gospa Lurdska u Rijeci

Sveta Marija - Gospa Lurdska u Rijeci

najstarije marijansko svetište u Hrvata

(1908.)
Spomen 11. veljača

Franjevci kapucini na Rijeci, predvođeni fra Bernardinom Škrivanićem,  Organizirali su «Prvo narodno hodočašće u Lurd» (1908.) - 410 hodočasnika, o kojemu je kasnije objavljena velika knjiga. Tada su Svetištu u Lurdu darovali srebreno i pozlaćeno srce s natpisom: «XV. augusti 1858. Antemurale christianitatis Virgini Immaculatae, filiae primogenitae Ecclesiae, certae spei et saluti cor ad cor» - 15. VIII. 1858. Predziđe kršćanstva Bezgrješnoj Djevici, prvorođenoj kćeri Crkve, sigurnoj nadi i spasu  (posvećuje)  srce srcu 15. VIII. 1908.

Na inicijativu provincijala Bernardina Škrivanića započeta je u veljači 1904. godine gradnja te crkve po projektu arhitekta Giovannija Marije Cureta. Donji dio crkve dovršen je 1009. i posvećen Mariji Tješiteljici Duša. Gornji dio crkve građen je u nekoliko navrata, uz velika nastojanja kapucina

Konačni izgled pročelje gornje crkve dobilo je 1929 po projektu riječkog arhitekta Kornelija Budinića.. Budinić je sam zapisao o projektu: "Crkva je bazilikalnog tipa, s tri broda, dugačka oko 60 metara, uključujući atrij iznad kojega će biti podignut zvonik, i široka 20 metara. Zvonik će imati ukupnu visinu, ako se mjeri od ulične razine, oko 75 metara. Srednji brod ima širinu 10 metara i odijeljen je od pobočnih brodova s pomoću pet velikih lukova. S desne strane crkve nalazi se oratorij koji se uzdiže na trokutastoj površini."

U gornjoj je crkvi poznati riječki slikar RomoVenucci uspješno izveo stropne slike i dekoracije. Kiparsku dekoraciju na pročelju izradili su venecijanski kipar Urbano Bottasso i riječki klesar Antonio Marietti. Zvonik koji se trebao uzdizati iznad glavnog pročelja nije realiziran, a zbog njega su temelji ukopavani osam metara u stijenu. Cjelokupna građevina, kvalitetna neosrednjevjekovna arhitektura, jedinstvena je na širem području Rijeke i regije.

Tijekom obnove 2006. godine u bočnim je lađama crkve postavljeno pet novih vitraja koji prikazuju likove hrvatskih svetaca i blaženika; rad su, kao i restauracija starih vitraja akademskog slikara Roberta Mijalića.