Sveta Marija - Tješiteljica žalosnih u Luksemburgu
Sveta Marija - Tješiteljica žalosnih u Luksemburgu
glavno marijasnko svetište u Luksemburgu
10. svibanj 1626.
Oko 73 cm čudotvorni kip, izrezbaren od drva lipe prikazuje Blaženu Djevicu Mariju kako drži Dijete Isusa u svojoj lijevoj ruci. Desnim stopalo satirei zmiji glavu, a pod nogama je polumjesec. Statua vjerojatno potječe iz radionice u Montaigu u Belgiji.
Isusovac Jacques Brocquart (1588-1660). je uspio kod gradskih vrata Luxemburga,a danas Glacis Square kupiti gradilište. Ovdje je građena kapela na čast Majci Božjoj i završena 8. prosinca 1624. . Kad izbila kuga godine 1626, pa je i otac Brocquart sam bio bolestan, učinio je zavjet, da će ukoliko ozdravi hodočastiti bos do kapele , I pokloniti svijeću od dva kilograma. Kip je nazvao "Tješiteljicom žalosnih“. Nakon što je u potpunosti oporavio u roku od nekoliko dana, on je držao svoje obećanje, pa je svetište u čast Majci Božjoj posvećeno 10 Svibnja 1626.
Uskoro, tisuće hodočasnika iz svih dijelova zemlje do kipa Marije Tješiteljice žalosnih, jer su , jer su ljudi bili pogođeni ratom, glađu pa i kugom. Tada se dogodilo nekoliko čuda. Godine 1639. čudesni kip u svečanoj procesi iz kapele na Glacis bio prenešen u isusovačku crkvu Pobožnost je trajala osam dana –“oktava”
Kad je godine 1666. ponovno je zaprijetila kuga i ratna opasnost, pokrajinski odbor I gradsko vijeće izabu 10.listopada, “Tješiteljicu žalosni” zaštitnicom grada Luksemburga.. Stoga se, oktava slavio na drugu nedjelju u listopadu. Kada je Ljudevit XIV. 1672. Uništio neke gradove, izabrana je Djevica Marija za zaštitnicu cijele zemlje Luksembur dana 20. Veljače 1678. Dvije godine kasnije, oktava je prebačen u razdoblju između četvrte i pete vazmene nedjelje.
U vrijeme Francuske revolucije Glacis kapela je uništena. Čudesni kup je najprije sklonjen u jednu kuću a potom prenešen 1794, u isusovačku crkvu. U 19. stoljeća dolazi do oživljavanje oktavei, a 1922, pod biskupom Nommesch, bio je godišnje hodočašće u osmini produženo na dva tjedna. Tijekom Drugog svjetskog rata, mnogi ljudi su u potrazi nalazili utjehu i nadu kod „Tješiteljice žalosnih“. Tako je do današnjih dana štovanje Majke Božje sa osminom u čast „Tješiteljice žalosnih“ vrhunac i sastavni dio marijanske pobožnosti u Luksemburgu.
Mala sličica Gospe „Tješiteljice žalosnih“ iz Luksemburga godine 1642. Kupljena je i došla u područje Donje Rajne u Njemačkoj pa se razvilo u veliko marijansko hodočasničko svetište u Kavelaeru.Luksemburški restaurator Muriel Prieur godine 2008 je čudesni kip „Tješiteljice žalosnih“ obanvljao oko 500 sati, pa je sada u izvornoj ljepoti.