Sveti Hraban Maur

benediktinac, opat i biskup

( 780. - 856.)

spomendan 4. veljača

Sveti Hrraban Maur se rodio  u Maintzu 776./784. Kao mladić ulazi u benediktinsku opatiju u Fuldi gdje dobiva ime Mauro, po jednom od prvih učenika Svetog Benedikta. Đakonsko ređenje je primio 801. godine, a sljedeće odlazi u Tours gdje započinje studij teologije.  Tijekom 803. godine pozvan je da se vrati u Fuldu gdje djeluje kao učitelj, a poslije i kao voditelj teološke škole u opatiji. Zahvaljujući Hrabanu teološka škola u Fuldi postala je vodeća u Franačkom carstvu. Za svećenika je ređen 814. godine. Za opata u Fuldi izabran je 822. godine, te je tijekom njegovog upravljanja opatija napredovala. Završio je izgradnju koju su započeli njegovi prethodnici, te podigao 30 crkava. Samu opatiju je uresio mozaicima, te opatijsku knjižnicu opskrbio brojnim djelima.

Kao opat tijekom političkih turbulencija devetog stoljeća priklonio se Ljudevitu Pobožnom a poslije njegove smrti priklonio se njegovom starijem sinu Lotoru. Kada je nastupio Ljudevit Njemački otišao je iz Fulde 840.kako mu ne bi morao položiti zakletvu vjernosti. Iduće godine vratio se u Fuldu a 842. odstupio je sa mjesta opata te se povukao u obližnji Petersburg gdje se posvetio molitvi i intelektualnom radu. Pomirio se sa carem 845. a 847. godina naslijedio je Otgara na mjestu nadbiskupa Mainza.

Za nadbiskupa Mainza posvećen 26. lipnja 847. godine. Održao je tri sinode u opatiji sv. Albana, prvu u listopadu 847. godine, drugu u listopadu 848., te treću 852. godine. Umro je 4. veljače 856. te je pokopan u opatiji sv. Albana. Tijelo mu je poslije preneo u  Halle (Vestfalija)  brandenburški nadbiskup Albrecht

Hraban Maur nazivan je "praeceptor Germaniae", učitelj Njemačke, čime se izricala njegova učenost te on slovi kao jedan o najučenih ljudi svoga doba.. Njegova djela zauzimaju šest svezaka Patrologia Latina. Najpoznatiji mu je himan  "Dođi Duše Presvet", u kojem je sažeo kršćanski nauk o Svetom Duhu.