Blažena Josipa Leroux
i pet Uršulinki
djevica, klarisa i mučenica
( 1747. - 1794.)
Spomendan 23.listopad
Blažena Josipa je rođena u sjeveroistočnoj Francuskoj, gradu Cambrai 23. siječnja 1747. godine . Na krštenju je dobila ime Ana-Josipa. U svojoj 23. godini je ušla u samostan klarisa u susjednom mjestu Valencinnes i dobila redovničko ime Marija Josipa. Njezina rođena sestra Marija-Margareta-Josipa Leroux. stupila je samostan sestara Uršulinki u istom mjestu i dobila ime Marija Skolastika od Svetog Jakova. Izbijanjem Francuske revolucije 1791. mnogi su samostani zatvoreni, a redovnici i redovnice protjerani. Uršulinke su otišle kod svojih sestara u Mons. Tako je i klarisa Marija Josipa morala napustiti klauzuru. Privremeno utočište najprije je našla kod rodbine, a potom kod rođene sestre u samostanu uršulinki u Monsu. Čim se pružila mogućnost uršulinke su se vratile u svoj samostan u Valencinnes. U samostan je primljena sestra Marija Josipa Leroux.. Nakon par mjeseci francuski revolucionari su ponovno osvojili grad pa je sestra Marija Josipa morala napustiti samostan.
I druge sestre su se sklonile kod pobožnih obitelji. No progonitelji su u noći od 31. kolovoza na 1. rujna 1794. uhitili sestru Mariju Josipu, a zatim sestre uršulinke 3. rujna 1794. Sve su zatvorene u bivšem samostanu uršulinki, koji je pretvoren u zatvor. Sve sestre su bile osuđene radi vjere na pogubljenje giljotinom. Živjele su još mjesec dana u bijednim uvjetima. Pogubljenje je ostvareno 23. listopada 1794. blizu Valenciennesa. Zajedno sa klarisom Blaženom Josipom Leroux pogubljena je njezina rođena sestra uršulinka Blažena Marija Skolastika. Tada su pogubljene još četiri sestara uršulinki: Blažena Marija Klotilda Paillot, Blažena Marija Franciska Lacroix, Blažena Ana Marija Erraux i Blažena Marija Cordula Barre.
Bio je potresan prizor kada se sestra Marija Josipa uspjela na skelu, te je krvniku poljubila ruku, prije nego je svoju glavu položila na giljotinu. Tijela pogubljenih sestara su zatrpali u nepoznatom mjestu.
Sve je sestre proglasio blaženim papa Benedikt XV. 13. lipnja.