Sveti Anastazije I.

papa

( 399. – 401.)

spomendan 19. prosinca

Anastazije je rođen u Rimu. Za papu je izabran 27. studenoga 399. godine. Naslijedio je papu Svetoga Siricija, kao 39. papa po redu. U svome kratkom pontifikatu morao se suprotstaviti zabludi origenista. U trenutku izbijanja nesuglasja, Origen (185. – 235.), jedan od vodećih mislilaca, bio je već davno mrtav. Bio je vrstan poznavatelj Biblije, kojoj je posvetio mnoga svoja djela, ali i odličan poznavatelj filozofije. Neoplatonizmom je pokušavao bolje shvatiti i produbiti kršćanski nauk. To je mistični, reakcionarni filozofski pravac koji se pojavio u helenističkom razdoblju i doživio najveći procvat u doba dekadencije Rimskoga carstva. Prema tomu pravcu tvar i tijelo su donje skale egzistencije u odnosu na duh, a do prave se spoznaje ne dolazi iskustvom i razumom, nego pomoću mističnoga zanosa. U Origenovom naučavanju javljaju se neki problematični elementi: nesigurnosti u pitanju Presvetoga Trojstva, naučavanje o ranijem nastanku duše i tumačenje teze o ponovnoj uspostavi Božjega univerzuma - što isključuje vječnost pakla. Zbog ovih postavki osudili su ga Nicejski i Carigradski koncil. Sukob se ponovno pojavio kad je Epifanije, iz Salamine na otoku Cipru, na svome hodočašću u Jeruzalem javno je propovijedao protiv Origena, što je izazvalo reakciju jeruzalemskoga biskupa Ivana. Naš sveti Jeronim se složio s Epifanijem protiv Origena, a prefekt Aquileje Rufin se zauzimao za Origena. Polemika je bila više verbalna nego sadržajna. Papa Anastazije je, pod utjecajem svetoga Jeronima, osudio origenizam, ali je izbjegavao osuditi Rufina. Poticao je i afričke biskupe na borbu protiv donatista. Bio je prijatelj i sa Svetim Pavlom Nolanskim. Umro je 19. prosinca godine 401. Pokopan je na Poncijanovom groblju.