Sveti Klement Ohridski

biskup

( 840. - 916.)

spomendan 27. srpnja

Sveti Klement Ohridski bio je srednjovjekovni teolog,  porijeklom najvjerovatnije iz jugozapadne Makedonije. On je bio učenik poznatih osnivača slavenske pismenosti apostola Svetog Ćirila i Metoda.  Još za života Svetog Ćirila i Metoda  njemački knezovi i biskupi  su bili protiv slavenskog bogoslužja. Nakon Metodove smrti 885. njihovi učenici su u Velikoj Moravskoj  izloženi napadima od njemačkog svećenstva, te su prognani iz Moravske. Sveti Klement  je zajedno sa svojim drugovima:  Gorazdom, Naumom, Savom i Angelarijem preko Save i Dunava i dospio pod okrilje bugarskog cara Borisa I. kojega privodi na kršćanstvo. Po nalogu bugarskog cara Borisa I.  otišao je u Ohrid, te osnovao  samostan 886. koji je bio poznat kao Prva slavenska univerza, iz koje je izašlo 3500 monaha osposobljenih pisati glagoljicu. Neki od monaha su dobili i svećenički red te postali gorljivi evangelizatori. Borisov drugi po redu nasljednik Šimun podupire misionarski rad te  Svetog  Klementa imenuje 893.  „prvim biskupom bugarskog jezika“ , stavljajući ga na čelo biskupije Belike. No Klementove misli se često vraćaju na Ohrid, kojeg često posjećuje. Ostarjevši, želi se povući upravo ondje. No to nije bilo moguće, poglavarov ga glas i dalje želi za biskupa u Beliki.   Umro je u Ohridu 27. srpnja 916.  a sahranjen je u ckrvi koju je sam podigao  u čast Svetom Pantelejmonu. Klementov  grob u Ohridu postao je mjestom pučkog čašćenja. Sveti Kliment je poznat po tome što je izmislio pismo ćirilicu, na osnovu grčke abecede prilagodivši ju  slavenskim glasovima.  Sveti Klement  je za svog života napisao oko 42 djela vjerskog sadržaja, među kojima su najpoznatija Žitije Sv. Metoda  i Pohvala slavenskim učiteljima Ćirilu i Metodu. Uz Svetog Klementa se kao evangelizatore časte njegovi suradnici, također učenici Svetog Ćirila i Metoda: Sveti Nahum, Saba, Gorazd i Angelarije.