Sveta Lucija Filippini

redovnica, utemeljiteljica

( 1672. - 1732.)

spomendan 25. ožujka

U srijedu 28. travnja 1976. sakupiše se "Maestre pie" - Pobožne učiteljice sa svojom generalnom poglavaricom, stotinama svojih gojenica, i sadašnjih i bivših, da u bazilici Sv. Petra u Vatikanu proslave 50. obljetnicu proglašenja blaženom Lucije Filippini. Svetom je obredu predsjedao kardinal Pietro Palazzini, koji je prisutnima podijelio euharistijski blagoslov. Pred gigantskim kipom, koji je postavljen u posljednju lijevu nišu središnje lađe Petrove bazilike, kardinal se obratio prisutnima uputivši im tople riječi o dubokoj duhovnosti svete Lucije Filippini. Upoznajmo tu ženu i utemeljiteljicu, koja se odlikovala izvanrednom jakošću!

Lucija Filippini rodila se 13. siječnja 1672. u Carnetu u Italiji. Bila je posljednje od petero djece svojih roditelja Filipa Filippinija i Magdalene, rođene Picchi-Falzacappa. U prvoj godini života mala ostade siroče bez majke, a u sedmoj i bez oca. Brigu za nju, njezinu stariju sestru Elizabetu i brata Giovannija Francesca, dvoje djece je umrlo, preuzeo je vrijedni ujak.

Lucija se već zarana odlikovala izvanrednim umnim sposobnostima, a još više krepostima pa joj je mjesni župnik povjerio katehizaciju djevojčica. Kasnije joj je kardinal Marcantonio Barbarigo povjerio brigu za samostan klarisa u želji da ondje podigne prilično olabavljelu redovničku stegu. Sestre su je primile kao anđela s neba. Osvojila ih je njezina poniznost, razboritost, zdrava širokogrudnost.

Kasnije Lucija s Rozom Venerini osniva dvije ustanove učiteljica za odgoj ženske mladeži. Ona se nije zadovoljavala da djevojčice napreduju samo u znanju već još više u vjerskom životu. U tu je svrhu nakon obuke, a osobito subotom i nedjeljom, okupljala žensku mladež, vodila je u bolnice u posjet bolesnicima, siromasima, učeći ih kršćanskoj ljubavi. Svoje je gojenice pratila i kasnije u njihovu životu i onda kad su već postale majke.

Sv. Lucija Filippini je bila silno pobožna i odana prema Presvetoj Djevici. Svaki dan je molila Mali časoslov Bl. Gospe i krunicu. Kadgod bi čula otkucavati sat, pozdravila bi Gospu sa Zdravomarijom. Marijini blagdani bili su za nju uvijek dani velike duhovne radosti. Dan uoči blagdana strogo bi postila. U svakoj je ustanovi Pobožnih učiteljica na počasnom mjestu držala sliku Majke Božje. Svom je dušom željela umrijeti na koji Gospin blagdan. Godine 1732. bila je pogođena teškom bolešću. 19. ožujka rekla je bolničarki: "Umrijet ću na dan navještenja. Isti anđeo koji je Presvetoj Djevici navijestio tajnu utjelovljenja Riječi, meni će navijestiti smrt." Tako je i bilo. Na Blagovijest, dok su zvona u podne zvonila na Anđeoski pozdrav, koji je Lucija s najvećom pobožnošću izmolila, preminu u Gospodinu. Papa Pio XI. proglasio ju je 13. lipnja 1926. blaženom, a 22. lipnja 1930. svetom.